Skoro polovina roditelja koji su učestvovali u istraživanju novoosnovane Mreže Savjeta roditelja Crne Gore plaća djeci privatne časove, a gotovo dvije trećine smatra da učenici u školi ne uspijevaju u potpunosti da savladaju veći dio gradiva.
Mreža je krajem prošle godine sprovela istraživanje o stavovima roditelja o sistemu osnovnog obrazovanja, koje je obuhvatilo skoro 4.000 predstavnika roditeljske zajednice.
Na osnovu njihovih odgovora zaključuje se da gotovo svaki roditelj pomaže djetetu u savladavanju gradiva, pri čemu većina to čini redovno, u dužem vremenskom periodu.
„Značajan broj roditelja (49%) pruža djeci dodatne plaćene časove, a većina njih izdvaja za te usluge do 100 eura. Ovo ukazuje na potrebu za dodatnim podrškama izvan redovnog nastavnog programa. Iako većina roditelja smatra da je gradivo djelimično ili potpuno prilagođeno godinama i razumijevanju djece, postoji opšti konsenzus da su potrebne korekcije. Najviše se ističe potreba za promjenama u planu programa dijela predmeta (42%). Većina roditelja izražava nezadovoljstvo u vezi s podrškom koju osnovna škola pruža djeci za buduće školovanje. Neki roditelji smatraju da škola pokriva samo neophodne aspekte (38%), dok drugi ističu zastarjelo gradivo (27%) i potrebu za prilagođavanjem savremenim zahtjevima (16%)“, pokazalo je istraživanje.
Članica Nadzornog odbora Mreže Savjeta roditelja Sonja Zarubica-Paunović navela je da su roditelje pitali i za stavove u vezi organizacije školskih smjena, odnosno koliko one onemogućavaju kvalitetno provođenje vremena sa djecom.
„Istraživanje je pokazalo da generalno vlada stav da školske smjene onemogućavaju kvalitetno provođenje vremena sa djecom i to smatra 40,8 odsto roditelja“, rekla je ona, dodajući da je taj problem još izraženiji kod samohranih roditelja i kod roditelja koji žive u odvojenim domaćinstvima.
„Kad je u pitanju bezbjednost djece u školi, istraživanje je na skali od jedan do pet pokazalo da roditelji smatraju da škole nemaju dovoljno nadzora (2,06), ali ni adekvatnih mehanizama adekvatnih mehanizama (2,26) za zaštitu djece od vršnjačkog nasilja“, kazala je Zarubica-Paunović.
Ona je objasnila da bi kao mjeru prevencije i ublažavanja ove pojave trebalo organizovati edukativne programe o vršnjačkom nasilju za učenike pri čemu smatraju da i roditelji treba da budu uključeni u rješavanje ovih problema.
„Istraživanje je pokazalo da 45 odsto roditelja navodi da poznaje nekog iz bliskog okruženja čije je dijete doživjelo vršnjačko nasilje, dok svaki peti roditelj kaže da je to bilo upravo njegovo dijete. Glavni problem koji roditelji navode, a sa kojim se djeca suočavaju je verbalno i fizičko nasilje, njih 71 odsto, sajber maltretiranje 43 odsto te pritisak vršnjaka 40 odsto“, rekla je Zarubica-Paunović.
Govoreći o podacima koji se odnose na školski program i gradivo, Zarubica Paunović je kazala nešto više od jedne trećine roditelja kaže da djeca u školi savladavaju veći dio gradiva, dok čak 30 odsto navodi da najveći dio gradiva djeca savladavaju kući uz pomoć roditelja.
„Dalje, istraživanje je pokazalo da gotovo svaki roditelj pomaže svom djetetu da savlada gradivo pri čemu njih 65 odsto to čini redovno i to u rasponu od jednog do pet sati, njih 60 odsto. Gotovo polovina roditelja, njih 49 odsto, navodi da djeci osigurava plaćene dodatne časove pri čemu oni koji to redovno čine ove usluge plaćaju do 100 eura, njih 65 odsto“, navela je Zarubica Paunović.
Prema njenim riječima, istraživanje je pokazalo da svaki peti ispitanik smatra da osnovna škola sprema djecu adekvatno za buduće školovanje.
„Istraživanje je pokazalo da 71 odsto roditelja smatra da sistem inkluzivnog obrazovanja treba unaprijediti, a 42 odsto ispitanika nema stav koliko inkluzivno obrazovanje utiče na posvećenost nastavnika ostaloj djeci što može da ukazuje na to da ova tema generalno nije dovoljno tretirana među roditeljima li ni među ukupnom školskom zajednicom“, rekla je Zarubica-Paunović.
Ona je kazala da 87 odsto roditelja smatra da je neophodno unaprijediti programe podrške talentovanoj djeci u školama, a njih 65 odsto smatra da je neophodno da roditelji talentovane djece budu uključeni u proces podrške i razvoja talenta svog djeteta.
„Kad je u pitanju nastavni kadar, roditelji smatraju da je pozitivna strana nastavnog kadra posvećenost i dostupnost kada je u pitanju komunikacija sa roditeljima. Sa druge strane, ključni problem vide u tome da nastavni kadar primjenjuje tradicionalne metode pristupu učenja te da nema snažnu orijentaciju ka postiizanju najboljih rezultata sa svakim djetetom posebno“, istakla je ZarubicaPaunović.
Na konferenciji „Pravci unapređenja sistema osnovnog školskog obrazovanja: Perspektive roditelja“, koju je organizovala Mreža Savjeta roditelja Crne Gore, saopšteno je da većina roditelja, koji su učestvovali u istraživanju, smatra da Savjet roditelja treba da bude most komunikacije između njih, nastavnika i škole.
Predsjednica Mreže Milica Gogić navela je da je ta organizacija osnovana 23. marta kroz projekat, koji je podržala Fondacija za aktivno građanstvo, a da je uspostavljena i pravilnicima uređena komunikacija sa 65 škola iz 19 većih opština. Mreži je već prilikom samog osnivanja zvanično pristupilo 36, uglavnom većih gradskih škola koje zajedno broje preko 32 hiljade đaka.
Izvor: roditelji.me
FOTO: PR centar