Predavači sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću, Departmana za Arhitekturu iz Novog Sada i Tehničkog veleučilišta u Zagrebu održali su na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore predavanja na temu: „Metode i inovativna rješenja u istraživanjima i konzervaciji kulturnog nasljeđa“.
Otvarajući skup, dekan Arhitektonskog fakulteta prof. dr Svetislav G. Popović ukazao je na važnost pravilnog odabira metodologije u naučnom radu, a posebno u istraživanjima konzervacije kulturnog nasljeđa. „Od krucijalnog je značaja da se shvati kako se pravilno proučava neka materija kao sadržaj, šta treba i kako raditi, na koji način to metodološki realizovati, šta treba upotrijebiti od materijala i dodatnih sredstava da bi se došlo do cilja zaštite i konzervacije našeg kulturnog nasleđa“, istakao je Popović.
PUTOVANJE KROZ VRIJEME PREDAKA I POTOMAKA
„Ovdje smo da prenesemo poruku da svi ovdje prisutni treba da zajedničkim djelovanjem nastojimo da se očuvaju i dalje razvijaju posebnosti kulturnog nasleđa (materijalnog i nematerijalnog) nas različitih, ali ništa manje i univerzalne ljudske vrijednosti kao vrijednosti kulture uopšte. Kulturno nasljeđe je putovanje kroz vrijeme predaka i potomaka i naš zajednički prostor. Stvarano je i oblikovano u prošlosti, a veoma je važno za razumijevanje naše sadašnjosti, noseći sa sobom naša uvjerenja, stavove, mogućnosti, znanja, tradiciju, naše mudrosti. Zajedničko kulturno nasljeđe, istorija, dostignuća, vrijednosti i kolektivna sjećanja povezuju nas, ali i obavezuju”, istakao je dr Velibor Spalević sa Filozofskog fakulteta UCG, inače predavač Metodologije naučnog rada na Arhitektonskom fakultetu UCG.
Tokom njegovog izlaganja postavljena su brojna pitanja i dati zajednički odgovori o tome šta je to kulturno nasleđe. Diskutovano je i o metodama i inovativnim rješenjima, adekvatnim u istraživanjima i konzervaciji, a potom i valorizaciji kulturnog nasljeđa. Tokom sesije postavljana su i pitanja, a kasnije i dati odgovori o tome šta se postiže time što želimo da proučavamo ovu problematiku, te da li se cilj može ostvariti samo praksom ili treba ponekad ići u dubinsko istraživanje.
Dr Mirjana Sladić, docent Fakulteta tehničkih nauka Departmana za Arhitekturu i turizam, Univerzitet u Novom Sadu, ukazala je da dobro poznavanje razvoja arhitekture i naselja, te briga o postojećoj građenoj sredini, služi kao osnova i podsticaj za razvoj individualne kreativnosti novih generacija koje treba da daju svoj doprinos društvu. „Poznavanjem metoda i inovativnih rešenja u istraživanju, valorizaciji, konzervaciji i prezentaciji omogućava se stručnjacima iz zaštite, ali i projektantima svih generacija da steknu i prošire znanja o teorijskim postavkama i tehničkim metodama proučavanja, zaštite i obnove kulturnog nasleđa. Izuzetno značajno je istaknuti mogućnosti revitalizacije sa krajnjim ciljem očuvanja za buduće generacije i učešća u održivom razvoju savremenog društava“, naglasila je ona.
PROBLEMI U SUDARU S REALNOŠĆU
„Lista svjetske baštine predstavlja listu dosega civilizacije s vrijednostima koje imaju univerzalni karakter. Za mnoge je to simbol pozitivnih stremljenja i ostvarenja, a za neke i simbol potencijalnih dobitaka. Međutim, za sve koji baštinu trebaju čuvati i koji u njoj trebaju živjeti ona materijalizira cijeli niz problema u sudaru sa realnosti“, istakao je dr. dc. Dražen Arbutina, docent Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. On je objasnio da pretjerana ekonomska očekivanja dovode do devastacija mnogih vrijednosti lokalnih zajednica, podstiču aktivnosti koje danas u mnogim slučajevima rezultiraju prekomjernim turizmom. On je ukazao da je na lokalitetima realan pritisak velikog broja turista i njihovih očekivanja vezanih uz fenomen brenda (gotovo kao robne marke) koja garantuje i lična materijalna očekivanja i senzaciju za savremenog turistu, te treba dati scenografiju kratkotrajnih očekivanja tek u (foto) dokumentovanju njihovog boravka. Takav kratkoročni boravak više ne uključuje želju za upoznavanjem lokalne kulture i zajednice, već često samo fotografiju na atraktivnoj lokaciji. U mnogim slučajevima odnos prema baštini uslovljen je legislativom ili čak međunarodnim pritiskom, a jeste organizacijski i financijski zahtjevna aktivnost.
Arbutina je upozorio i da se, prema zahtjevima turizma i očekivanjima turista, planira na mnogim mjestima gdje su sekundarne potrebe zajednice, a infrastruktura je ili preopterećena ili prekapacitirana.
„U mnogim se mjestima zato javlja bunt lokalne zajednice koji je izrazit upravo na Mediteranu, gdje su recimo Barselona, Venecija i Dubrovnik mjesta koja danas imaju i zametke građanske pobune lokalne zajednice, sve kako bi pokušali sačuvati minimum mogućnosti za normalan svakodnevni život. U njihovom slučaju baština predstavlja izazov nerealnih očekivanja, razvojnih imperativa, nekritičke svijesti, te su za njih baština i zaštita, tek sinonim za opterećenja i probleme prekomjernog turizma“, zaključio je profesor Arbutina.
Mr Zorica Stijepović, predsjednica Društva konzervatora i restauratora Crne Gore, zahvalila se prisutnima na aktivnom učešću, i napomenula je da je ovo još jedna u nizu aktivnosti Društva kojim se ide u susret održavanju Međunarodne konferencije GEA (www.gea.ucg.ac.me) na Univerzitetu Crne Gore, krajem maja ove godine. Organizatori su Arhitektonski fakultet i Društvo konzervatora i restauratora Crne Gore zajedno sa Filozofskim i Biotehničkim fakultetom Univerziteta Crne Gore.
Izvor:GEA International (Geo Eco-Eco Agro) Conference
